Availability: U prodaji

Istorija sveta

Originalna cena je bila: 4,290.00 RSD.Trenutna cena je: 2,574.00 RSD. (Sa PDV-om)

Izdavač: Evro
Broj strana: 762
Povez: Tvrd
Format: 170mm x 240mm
Pismo: Ćirilica

Opis

Istorija sveta – H. Dž. Vels

Monumentalno delo koje objašnjava razvoj čovečanstva

Knjiga Istorija sveta autora H. Dž. Velsa predstavlja jedno od najambicioznijih i najuticajnijih istorijskih dela XX veka. Ovo izdanje na ćirilici, u tvrdom povezu, šiveno, formata 170 mm x 240 mm i obima od čak 762 strane, donosi sveobuhvatan pregled razvoja sveta – od postanka Zemlje i prvih oblika života, preko nastanka civilizacija, pa sve do savremenog doba i političkih previranja modernog sveta.

Ovo nije samo knjiga o istoriji – ovo je pokušaj da se sagleda celokupan tok čovečanstva, da se razume kako su ideje, religije, ratovi, filozofija, nauka i političke revolucije oblikovale svet u kojem danas živimo. Istorija sveta je delo koje prevazilazi puko nabrajanje događaja i nudi duboko promišljanje o razvoju ljudske civilizacije.

Od postanka sveta do modernog doba

Vels započinje svoje izlaganje od najranijih poglavlja istorije – od geoloških epoha, nastanka planete i prvih oblika života. Čitalac prati razvoj sveta kroz doba gmizavaca, sisavaca i pojavu prvih ljudi. Posebna pažnja posvećena je prapoveku, razvoju ljudskog mozga, nastanku jezika i prvih društvenih organizacija.

Kroz poglavlja o neolitskom čoveku, prvim mislima, ljudskim rasama i jezicima, autor osvetljava kako su se formirale kulture i identiteti. Vels pokazuje kako je razvoj mišljenja, vere i mitologije bio ključan za nastanak organizovanih društava. Ova analiza čini knjigu Istorija sveta izuzetno vrednom za sve koji žele da razumeju temelje civilizacije.

Velike civilizacije i nastanak državnosti

Jedan od najznačajnijih delova knjige bavi se prvim velikim civilizacijama – Sumerijom, Egiptom, Persijom, Indijom i Kinom. Autor detaljno opisuje razvoj pisma, zakona, religijskih sistema i prvih državnih struktura. Posebno su obrađeni odnosi između sveštenika i kraljeva, kao i uloga vere u oblikovanju društvenog poretka.

Kroz poglavlja o Grcima i Persijancima, grčkoj filozofiji, Aleksandru Velikom i helenističkom svetu, Vels daje jasan i pregledan prikaz antičkog sveta. Čitalac stiče uvid u razvoj demokratije, filozofije i nauke, kao i u političke sukobe koji su odredili tok evropske istorije.

Religije sveta i njihov uticaj

Knjiga Istorija sveta posebnu pažnju posvećuje nastanku i širenju velikih religija. Hrišćanstvo, budizam i islam obrađeni su ne samo kao verski sistemi, već i kao pokretačke snage istorijskih promena. Vels analizira kako su verske ideje oblikovale carstva, uticale na zakonodavstvo i promenile tok svetske istorije.

Poglavlja o Muhamedu i islamu, hrišćanstvu i krstaškim ratovima, kao i o budizmu i azijskim civilizacijama, pružaju dubok uvid u međusobne uticaje kultura. Ovaj deo knjige čini je izuzetno značajnom za razumevanje savremenih geopolitičkih odnosa.

Srednji vek, preporod i moderna Evropa

Vels detaljno obrađuje period srednjeg veka, feudalnog sistema, uspona i pada carstava, kao i preporod zapadnih civilizacija. Poseban akcenat stavljen je na renesansu, razvoj nauke i pojavu novih ideja koje su dovele do promena u društvenim strukturama.

Industrijska revolucija, razvoj kapitalizma, socijalističke ideje, nacionalizam i imperijalizam obrađeni su u kontekstu globalnih promena koje su oblikovale XIX i početak XX veka. Autor analizira kako su političke ideologije, ekonomski sistemi i tehnološki napredak doveli do velikih svetskih sukoba.

Prvi svetski rat i savremeni svet

Završna poglavlja knjige posvećena su katastrofi savremenog imperijalizma i Prvom svetskom ratu. Vels prikazuje uzroke rata, političke odnose velikih sila i posledice koje su oblikovale modernu Evropu i svet. Ova analiza ostaje aktuelna i danas, jer pruža dublje razumevanje savremenih međunarodnih odnosa.

Kroz poglavlje „Sadašnje stanje u svetu“, autor postavlja pitanje budućnosti čovečanstva i mogućnosti globalnog ujedinjenja. Ova vizionarska perspektiva čini knjigu ne samo istorijskim pregledom, već i filozofskim promišljanjem o sudbini sveta.

Zašto je knjiga Istorija sveta važna danas?

U vremenu brzih informacija i površnih interpretacija istorije, knjiga Istorija sveta H. Dž. Velsa pruža temeljno, sistematično i duboko sagledavanje razvoja čovečanstva. Ovo delo pomaže čitaocu da razume povezanost događaja, uzročno-posledične odnose i dugoročne procese koji oblikuju civilizaciju.

Zahvaljujući jasnom i preglednom stilu pisanja, knjiga je pristupačna širokom krugu čitalaca – studentima, profesorima, istraživačima, ali i svima koji žele da prošire svoje znanje o svetskoj istoriji.

Specifikacija izdanja

  • Autor: H. Dž. Vels
  • Naslov: Istorija sveta
  • Broj strana: 762
  • Pismo: ćirilica
  • Povez: tvrdi, šiven
  • Format: 170 mm x 240 mm

Tvrdi, šiveni povez garantuje dugotrajnost i kvalitet izrade, dok format omogućava pregledno čitanje i udobnost pri korišćenju. Ovo izdanje predstavlja vredan primerak za svaku kućnu biblioteku.

Istorija sveta – knjiga za generacije

Istorija sveta nije samo knjiga – to je sveobuhvatno putovanje kroz vreme. Od prvih oblika života do savremenog sveta, od mitova i religija do naučnih otkrića i političkih revolucija, H. Dž. Vels vodi čitaoca kroz najvažnije trenutke ljudske istorije.

Ukoliko tražite knjigu koja nudi potpun pregled svetske istorije, duboku analizu civilizacijskih procesa i jasnu strukturu kroz 762 strane bogatog sadržaja, Istorija sveta je nezaobilazno delo. Ovo izdanje predstavlja spoj naučne ozbiljnosti i književne jasnoće – knjigu kojoj ćete se vraćati iznova.

Istorija sveta – Predgovor

Za puno jedinstvo naroda osnovna potreba je popularisanje narodne istorije, a za kulturno učešće naše u zajednici savremenog sveta potrebno je poznavanje opšte istorije, jer je glavni problem istorije umno jedinstvo svih ljudi.

Pre stoleća-i po objavio je Herder to načelo, ali je njegov plemenit glas zaglušila vreva događaja. Nu, u plamenu vremena sagoreva slama, a pravo zlato samo zasija, pa eto gde opet izbija Herderovo načelo, da svetlije misli ožive u dušama ljudskim. Evo, Vels nas ponovo okuplja, da poslušamo glasove duhovnih vođa, i sam uz Herdera stajući u red učitelja i proroka, Bude, Isaije, Sokrata i Hrista. Vels objavljuje da u intelektualnom i duševnom haosu današnjice ne može biti pravih pogleda na svet bez ponovnog buđenja duhova novom religijom. A njoj se ne možemo nadati skrštenih ruku, čekajući da se pojavi njen osnivač. Za taj novi duh moramo sami da radimo i spolja i iznutra, u svojim običajima i svojim srcima, na ognjištu svom.

Iz tih pobuda i mi smo nastojali da to značajno delo dođe i našem narodu. Nismo smatrali za smetnju što Vels ima ponegde i slobodnije poglede, što, gledajući visoki cilj, odbacuje ponešto od ideala koji još drže našu savremenost. Mi njegovo opštečovečansko gledište, koje se često odvaja od nacionalizma, ne smatramo kao protivno našim idejama. Vels u svojoj velikoj iskrenosti na operacioni sto polaže najpre svoju otadžbinu, pa mu se mora verovati da je sav predan uzvišenome idealu za opšte dobro svega čovečanstva. A mi smo nacionalisti i to ćemo ostati uvek, kao što smo i bili, jer naš nacionalizam nije nikad bio smetnja progresu, već samo odbrana naše kulture i egzistencije na putu u slobodnu i prosvećenu zajednicu svetsku.

Tome dosledni i na delu vidni, mi smo bili uvek zubja napretka i slobodnog razvitka, pa u toj ulozi možemo biti ponosni što smo u okviru svog nacionalizma prinos opštoj civilizaciji i razvijanju onog osećanja koje uči bratstvom među narodima. Naš nacionalizam je boleti verno i žrtvovati se za svoga, za bližnjega, te s toga nema sličnosti sa onakvim nacionalizmom kakav Vels poznaje kod ugnjetača i neprijatelja slobode. S toga mi smatramo delo ovo odobravanjem našim težnjama, i donosimo ga u nameri da i ono našem narodu pomogne u velikom naporu koji Vels želi svem rodu ljudskom, za uzdizanje do onih vrednosti njegove.

NARODNO DELO, društvo za nacionalnu kulturu, u dužnosti da razvija ljubav prema istoriji u našem narodu, prvenstveno izlaganjem nacionalne istorije, daje ovim delom i najbolji pregled opšte istorije. Da bi bio potpuno snabdeven za veliku misiju koja je vredna, narodu našem potrebno je poznavanje svega što je oko njega.

Za vaspitanje naših generacija sedamdesetih godina prošloga veka pružala je osnove Dreperova „Istorija umnoga razvitka Evrope“ (u prevodu Mite Rakića),
a docnije generacije imale su Beklovu „Istoriju civilizacije u Ingliskoj“ (u prevodu Bože Kneževića). Od toga vremena slično delo nije se pojavljivalo sve do prve
desetine ovoga veka, kada je Senjobosova „Istorija savremene obrazovanosti“ (u prevodu Vlad. J. Radojevića) naišla na veliku raspoloženost za upoznavanjem novijim naučnim rezultatima.

Intelektualni kadar čitalaca kod nas kao i svuda odavao je poštu ovim izvorima i iz njih se napajao za formiranje pogleda, čije potpunosti ne može biti bez poznavanja istorije. Nu, to su, ipak, bila dela u svojoj vrsti značajna, ali tek od posrednog uticaja na opšte obrazovanje savremenika. Međutim, široko interesovanje naroda i opšte buđenje duhova nijedno od dosadašnjih dela nije postiglo kao ovo Velsovo delo. Niz znamenitih arheologa i drugih naučnika sarađivao je od početka na ovoj „Istoriji sveta“, koja je zbuđivala sav svet.

U ovom delu koje prikazuje razdvojenu prošlost našu, da nas opomene na opasnosti budućnosti, ukazuje pisac kako bi jedinstvena volja čovečanstva mogla da preobrazi život. Vels je ovde skupio u jedinstvenu, jasno sređenu i preglednu celinu beskrajni zbir događaja u razvoju sveta i ljudi, da sve to objasni u vezi sa izgledima na budućnost. Ideja kojom on pristupa obradi istorije, prosto je revolucionarna: ona znači oslobođenje duha od okova grešnih predanja.

Vels pesnik i umni sociolog shvata sve što je najvažnije u sudbini celokupnog čovečanstva. Njegovi su ciljevi kud i kamo viši nego čisto naučni: on hoće da zbliži sve ljude.

Još nikad se nisu za toliko isplinski pothvat tako srećno udružili vizionarska snaga pesnikovog stvaranja i ogromno znanje istoričara, još nikad niste tako jasno videli kako se razvija istorija, kao u ovom delu, kojem nema sličnog u prošlosti, a koje je svoj senzacionalni svetski uspeh steklo zahvaljujući genijalnoj koncepciji i veličanstvenom izvođenju.

Ovo delo mogu razumeti laici, jer su u njemu gledišta veoma široka, i nema te svetske istorije koja bi bila pisana ovako lakim i živim jezikom: iz redova njenih osećamo kako nas bije silni dah istorije.

Svi ljudi i žene koji umeju da misle treba da čitaju Velsovu istoriju, jer nikad nije bilo istorijskog dela koje bi se moglo ravnati sa ovim.

Ova „Istorija sveta“ sama za sebe dovoljna je da svome piscu obezbedi slavnu besmrtnost.

Za nju će se jednog dana podići Velsu spomenik.

Na temeljima velike popularnosti, koju je time razvio do nezapamćene širine i visine, publikuje sada Vels, novo monumentalno delo: „Nauka o životu“,
i pravo na prevođenje istoga u Jugoslaviji ustupljeno je potpisanome, u čijoj će redakciji na našem jeziku izaći uskoro i ta grandiozna tvorevina omiljenog velikana savremene misli.

Najveći duhovi savremenog sveta ukazuju na značaj Velsovog dela i ističu napred navedene odlike njegove, i mi se možemo radovati što nismo zakasnili da svu vrednost pružimo svome narodu, koji je on umeo da voli i iz će crpe nauk za otporidan stav u sve jačem kulturnom nadmoćivanju svom, dostojno onog ugleda kojim ga uvenčavaju pobede u borbama za narodno oslobođenje i ujedinjenje.

P. M. Petrović

Istorija sveta

Pregled sadržaja

  • Predgovor
  • Uvod

Glava I. Postanak našeg sveta

  • Zemlja u prostoru i vremenu

Glava II. Šta govore stene

  1. Prva živa bića
  2. Koliko je svet star

Glava III. Prirodno odabiranje i menjanje fela

Glava IV. Život prodire i na kopno

  1. Život i voda
  2. Prve životinje

Glava V. Vek gmizavaca

  1. Doba života po nizijama
  2. Zmajevi
  3. Prve ptice
  4. Vek nevolje i smrti
  5. Prve pojave krzna i perja

Glava VI. Doba sisavaca

  1. Novo doba života
  2. Na svetu počinje predanje
  3. Vek razvijanja mozga
  4. Nove teškoće za život

Glava VII. Pračovek

  1. Čovekovo poreklo
  2. Prvi tragovi čoveku sličnih bića
  3. Hajdelberški pračovek
  4. Piltdavnski pračovek

Glava VIII. Neandertalski čovek, iščezla rasa (rano paleolitsko doba)

  1. Svet pre 50.000 godina
  2. Život neandertalskih ljudi

Glava IX. Prvi pravi ljudi

  1. Pojava nama sličnih ljudi
  2. Kraj paleolitskog doba
  3. Amerika bez pra-ljudi

Glava X. Neolitski čovek u Evropi

  1. Počinje doba ušljukavanja
  2. Gde se začela neolitska obrazovanost?
  3. Svakodnevni život u neolitsko doba

Glava XI. Prve misli

  1. Primitivna mudrost
  2. Otac porodice i vera
  3. Strah i nada u veri
  4. Zvezde i godišnja vremena
  5. Stvaranje priča i mitova
  6. Raznovrsni izvori vere

Glava XII. Ljudske rase

  1. Da li se čovečanstvo još razgranava u razne rase?
  2. Glavne ljudske rase
  3. Mrki ljudi

Glava XIII. Ljudski jezici

  1. Nema jedinstvenog primitivnog jezika
  2. Ariski jezici
  3. Semitski jezici
  4. Hamitski jezici
  5. Uralsko-kineski jezici
  6. Kineski jezici
  7. Druge jezične grupe
  8. Nestali i iščezli jezici

Glava XIV. Prva prosvećenost

  1. Rani ratari i rani nomadi
  2. Sumerija
  3. Carstvo Sargona I
  4. Hamurabijevo carstvo
  5. Asirci i njihovo carstvo
  6. Haldejsko carstvo
  7. Rana egipatska istorija
  8. Rana indijska prosvećenost
  9. Rana kineska istorija
  10. Dok su se prosvećenosti razvijale

Glava XV. Pomorci i trgovci

  1. Najranije lađe i pomorci
  2. Jegejski gradovi preistorijskog doba
  3. Prva istraživačka putovanja
  4. Rani trgovci
  5. Rani putnici

Glava XVI. Pisanje

  1. Pisanje pomoću slika
  2. Pisanje pomoću slogova
  3. Pisanje azbukom
  4. Koje mesto zauzima pisac u ljudskom životu?

Glava XVII. Bogovi i zvezde, sveštenici i kraljevi

  1. Sveštenik se pojavljuje u istoriji
  2. Sveštenici i zvezde
  3. Sveštenici i raskošje nauke
  4. Kralj protiv sveštenika
  5. Kako se Bel-Marduk borio protiv kraljeva?
  6. Egipatski bog-kraljevi
  7. Ši Huang-ti uništava knjige

Glava XVIII. Bogovi, društveni staleži i slobodni ljudi

  1. Običan čovek u staro doba
  2. Najraniji robovi
  3. Prve „nezavisne“ ličnosti
  4. Društveni redovi pre tri hiljade godina
  5. Redovi se učvršćuju u staleže
  6. Staleži ili kaste u Indiji
  7. Mandarinski sistem
  8. Pregled razdoblja od deset hiljada godina

Glava XIX. Jevrejsko sveto pismo i proroci

  1. Mesto Izrailjanâ u istoriji
  2. Saul, David i Solomon
  3. Jevreji kao narod mešovitog porekla
  4. Važnost jevrejskih proroka

Glava XX. Ariski narodi i preistorijsko doba

  1. Rasprostiranje naroda sa ariskim govorom
  2. O prvobitnom životu Arijanâ
  3. Ariska porodica

Glava XXI. Grci i Persijanci

  1. Jelinski narodi
  2. Posebne crte jelinske prosvećenosti
  3. Monarhija, aristokratija i demokratija u Grčkoj
  4. Kraljevstvo Lidija
  5. Pojava Persijanaca na istoku
  6. Kserkova istorija
  7. Darije upada u Rusiju
  8. Maratonska bitka
  9. Termopile i Salamina
  10. Plataja i Mikale

Glava XXII. Grčka misao, književnost i umetnost

  1. Periklova Atina
  2. Sokrat
  3. Platon i Akademija
  4. Aristotel i Licej
  5. Filozofija postaje nezemaljska
  6. Vrednost i opseg grčke misli

Glava XXIII. Vladavina Aleksandra Velikoga

  1. Filip Makedonski
  2. Ubistvo kralja Filipa
  3. Aleksandrova prva osvajanja
  4. Aleksandrova lutanja
  5. Je li bio Aleksandar doista velik?
  6. Aleksandrovi naslednici
  7. Pergam kao sklonište kulture
  8. Aleksandar kao navještaj svetskog jedinstva

Glava XXIV. Nauka i vera u Aleksandriji

  1. Nauka u Aleksandriji
  2. Filozofija u Aleksandriji
  3. Aleksandrija kao tvornica verispovesti
  4. Aleksandrija u Indiji

Glava XXV. Postanak i širenje budizma

  1. Gautamina istorija
  2. Nauka i mit protivurečnosti
  3. Jevanđelje Gautame Bude
  4. Budizam i Asoka
  5. Dva velika kineska učitelja
  6. Izravnanje budizma
  7. Današnja rasprostranjenost budizma

Glava XXVI. Dve republike na zapadu

  1. Prvi počeci Latinâ
  2. Nov oblik države
  3. Kartagina kao plutokratska republika
  4. Prvi punski rat
  5. Katon stariji
  6. Drugi punski rat
  7. Treći punski rat
  8. Punski su ratovi potkopali rimsku slobodu
  9. Rimska republika sravnjena sa današnjom državom

Glava XXVII. Od Tiberija do rimskog božanskog cara

  1. Veština vladanja prostog čoveka
  2. Finansijsko uređenje rimske države
  3. Poslednji dani republikanske vladavine
  4. Doba vojskovođa-ustolova
  5. Kraj republike
  6. Početak principata
  7. Zašto je omanuła rimska republika

Glava XXVIII. Carevi daruju od mora do velikih ravnica starog sveta

  1. Kratko nabrajanje rimskih careva
  2. Rimska prosvećenost na vrhuncu
  3. Ograničenja rimskog duha
  4. Velike ravnice oživljavaju
  5. Slom zapadnog (pravog) rimskog carstva
  6. Istočno (obnovljeno jelinsko) carstvo

Glava XXIX. Pojava, širenje i cepanje hrišćanstva

  1. Judeja u Hristovo doba
  2. Učenje Isusa Nazarećanina
  3. Nove svetske vere
  4. Raspeće Isusa Nazarećanina
  5. Dopinje dopune Hristove učenje
  6. Doba borbi i gonjenja
  7. Konstantin Veliki
  8. Stvaranje službenog hrišćanstva
  9. Mala Evropa godine 500. posle Hrista
  10. Hrišćanstvo kao spasilaц nauke

Glava XXX. Sedam stoleća u Aziji (od vremena oko 50. godine pre Hrista do 650. godine posle Hrista)

  1. Justinijan Veliki
  2. Sasanidska država u Persiji
  3. Propadanje Sirije pod Sasanidima
  4. Prva Muhamedova poruka
  5. Zaratustra i Mani
  6. Hunski narodi u srednjoj Aziji i Indiji
  7. Slavno doba Kine
  8. Učni okovi u Kini
  9. Putovanja Juaн-Huanga

Glava XXXI. Muhamed i islam

  1. Arabija pre pojave Muhameda
  2. Život Muhamedov do hidžre
  3. Muhamed postaje borbenim prorokom
  4. Učenje islama

Glava XXXII. Hrišćanstvo i krstaški ratovi

  1. Zapadni svet u doba svoje najveće puštenosti
  2. Feudalni sistem
  3. Franačka kraljevina Merovingijana
  4. Pokritelje varvara
  5. Karlo Veliki postaje carem zapada
  6. Ličnost Karla Velikog
  7. Početak vladavine docnijih Francuza i docnijih Nemaca
  8. Normanci, Danci, Mađari i Seleđuci (Turci)
  9. Carigrad se obraća Rimu za pomoć
  10. Krstaški ratovi
  11. Krstaški ratovi kao probni kamen hrišćanstva
  12. Car Fridrih II
  13. Mane i nedostaci papske vlasti
  14. Nabrajanje istaknutijih papa

Glava XXXIII. Velika država Džingiskana i njegovih naslednika (Doba suvozmenih puteva)

  1. Azija krajem dvanaestog veka
  2. Jačanje i pobeda Mongola
  3. Putovanje Marka Pola
  4. Turci-Osmanlije i Carigrad
  5. Zašto Mongoli nisu primili hrišćanstvo?
  6. Kubilaj Kan osniva dinastiju Juan
  7. Mongoli se razjedinjuju u vražju
  8. Država Kipčaka (Zlatne Horde) i moskovski car
  9. Tamerlan
  10. Mogolska država u Indiji
  11. Mongoli i Cigani

Glava XXXIV. Preporod zapadnih civilizacija (Suvozemni putevi ustupaju prvenstvo pomorskim putevima)

  1. Hrišćanstvo i narodna prosveta
  2. Evropa počinje samostalno misliti
  3. Velika zaraza kuge i prvi navoještaj komunizma
  4. Kako je harija oslobodila ljudski um
  5. Vladarski i narodni protestantizam
  6. Ponovno buđenje nauke
  7. Novi polet evropskih gradova
  8. Književni preporod
  9. Umetnički preporod
  10. Amerika ulazi u istoriju
  11. Šta je Makijavelije mislio o svetu
  12. Švajcarska republika
  13. Život cara Karla V
  14. Protestanti po milosti vladara
  15. Umna reakcija

Glava XXXV. Vladari, parlamenti i velike sile

  1. Vladari i spolna politika
  2. Holandska republika
  3. Engleska republika
  4. Rasulo i metež u Nemačkoj
  5. Doba sjaja velikih evropskih monarhija
  6. Ideja velikih sila uzima sve veće maha
  7. Krunisana republika Poljska i njena sudbina
  8. Prva trka za velikim prekomorskim zavojevanjima
  9. Britanija zavlađuje Indijom
  10. Rusija se širi ka Tihom okeanu
  11. Kako je Glvon godine 1780. izgledao svet
  12. Kraj društvenom primirju 500, 501

Glava XXXVI. Amerika i Francuska, nove demokratske republike

  1. Štetne strane sistema velikih sila
  2. Trinaest američkih kolonija u vreme pre svog ustanka
  3. Kolonije silom ugurane u građanski rat
  4. Rat za nezavisnost
  5. Ustav Sjedinjenih Američkih Država
  6. Osnovne crte toga ustava
  7. Revolucionarne ideje u Francuskoj
  8. Revolucija godine 1789.
  9. Krunisana republika Francuska god. 1789—1791.
  10. Jakobinska revolucija
  11. Jakobinska republika 1792.—1794.
  12. Direktorija
  13. Prekidi procesa obnove i prvi začeci modernog socijalizma

Glava XXXVII. Karijera Napoleona Bonaparte

  1. Porodica Bonaparte na Korzici
  2. Bonaparte kao republikanski general
  3. Napoleon kao prvi konzul i general 1799—1804.
  4. Napoleon I kao car 1804—1814.
  5. Stodnevna druga vlada
  6. Mala Evropa godine 1815.
  7. Stil u vreme carstva (Stil „Ampir“)

Glava XXXVIII. Stvarnosti i umne tekovine devetnaestog stoleća

  1. Mehanička revolucija
  2. Odnos mehanike prema industrijskoj revoluciji
  3. Burna godina 1848.
  4. Razvoj socijalističke misli
  5. Nedostatak socijalizma kao osnovice za nov društveni poredak
  6. Uticaj darvinizma na verske i političke ideje
  7. Ideja nacionalizma
  8. Velika izložba u Londonu godine 1851.
  9. Život i vladavina Napoleona III
  10. Linkoln i građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama
  11. Rusko-turski rat i berlinski kongres
  12. Evropa i opet juri za novim prekomorskim posedima
  13. Indija, kao predsednica u Aziji
  14. Istorija Japana
  15. Konji razdoboja težnji za širenjem u prekomorskim krajevima
  16. Britanska imperija godine 1914.
  17. Slikarstvo, vajarstvo i neimarstvo u devetnaestom stoleću
  18. Muzika u devetnaestom stoleću
  19. Prevlast romana u svetskoj književnosti

Glava XXXIX. Katastrofa savremenog imperijalizma

  1. Doba naoružanog mira pre velikog rata
  2. Imperijalistička Nemačka
  3. Duh imperijalizma u Britaniji i Irskoj
  4. Imperijalizam u Francuskoj, Italiji i balkanskim državama
  5. Rusija kao monarhija velikog stila
  6. Sjedinjene Američke Države i imperijalistička ideja
  7. Neposredni uzroci velikog rata
  8. Tok velikog rata do godine 1917.
  9. Drugi deo velikog rata, od ruskog sloma do primirja

Glava XL. Sadašnje stanje u svetu

  1. Moralno rasulo stvoreno velikim ratom
  2. Predsednik Vilson u Versaju
  3. Stvaranje Društva naroda
  4. Sklapanje ugovora o miru god. 1919/20.
  5. Boljševisam u Rusiji
  6. Jedno mišljenje o „idućem ratu“
  7. Britansko carstvo posle rata i odvajanje Irske
  8. Kineski haos
  9. Vrenje u muslimanskom svetu
  10. Posleratna Amerika
  11. Dugovi, valuta i stabilizacija
  12. Miltavost i lutanje istinskih stvaralaca i snaga u svetu
  13. Svim silama treba težiti izravnanju u jedinstvenu političku težnju celog čovečanstva
  14. Sile koje deluju u pravcu ujedinjenja sveta
  15. Federativna Svetska Država?
  16. Kakav bi bio svet pod vidom jednih istih zakona?
  17. A šta dalje?

Dodaci

  • Hronološki pregled